Potpisi građana počeli su se prikupljati jučer, a kako kažu organizatori, odziv je doista veliki. Nakon završetka potpisivanja, koje traje do 30.6., spisak građana će biti proslijeđen Općinskom vijeću Travnik, a nakon toga se aktivisti nadaju da će naše općinsko vijeće slijediti primjer onih iz Novog Travnika, Viteza, Jajca i drugih općina u SBK, koji su svojom odlukom stopirali dalju gradnju i uništavanje rijeka.

Građani koji to nisu još uvijek učinili, mogu svoj potpis za ovu akciju dati svakim danom na centralnom trgu u Travniku.

Agencija DAN

Upozorili su kako je u Bosni i Hercegovini (BiH) planirana izgradnja više od 400 malih hidroelektrana (MHE) na više od 250 vodotoka, te da ti projekti uništavaju živi svijet oko rijeka i u rijekama, kao i privredu sela, te biodiverzitet bh. rijeka kao jednog od najvrjednijih prirodnih bogatstava BiH.

– Šira javnost je spoznala da MHE ne doprinose nikakvom širem javnom interesu, već isključivo bogaćenju pojedinaca iz finansijsko-političkih klanova i zato je nužno što hitnije obustaviti daljnju gradnju, a preispitati sve do sada izdate dozvole – poručeno je danas s pres-konferencije predstavnika brojnih udruženja održane na lokalitetu Tisac kraj rijeke Ugar na Vlašiću.

Čuvari rijeka podsjećaju kako su dugogodišnja borba za rijeke i uticaj javnosti doprinijeli da Predstavnički dom Federalnog parlamenta u junu ove godine napokon donese Zaključak o zabrani izgradnje MHE i o reviziji već dodijeljenih dozvola.

Istovremeno, podsjećaju kako je tim zaključkom dat rok Vladi FBiH da postupi u skladu s njim i pripremi podzakonske i zakonske akte za zabranu dalje gradnje.

Kako nadalje navode, određen progres u vezi s tim postignut je tek sredinom oktobra kada su se članovi grupe Čuvari rijeka sreli sa federalnim premijerom Fadilom Novalićem i predstavnicima nadležnih federalnih ministarstava.

– Na tom sastanku Vlada FBiH je dala obećanje su da će se početkom novembra izjasniti o zahtjevima čuvara rijeka koji su dostavljeni Vladi FBiH za izmjene zakonskog okvira u nadležnosti Vlade FBiH radi realizacije spomenutog zaključka o zabrani gradnje MHE koji je 23. juna izglasao Predstavnički dom Parlamenta FBiH – navode predstavnici spomenutih organizacija.

Međutim, kako se dosada podrška svodi na riječi i obećanja premijera i nadležnih, čuvari rijeka i dalje insistiraju i zahtijevaju što urgentnija konkretna podzakonska i zakonska rješenja, a da bi se rijeke spasile što hitnije.

Tim povodom, predstavnici grupe Čuvari rijeka iz cijele BiH su se danas okupili na rijeci Ugar da apeluju na Vladu FBiH da što prije krene u konkretne radnje zaštite rijeka od MHE.

Iz Udruženja „Neretvica-Pusti me da tečem“, Konjic, su poručili kako podržavaju Vladu FBiH i resorna ministarstva u nastojanju da pronađu način da obustave gradnju MHE na našim rijekama, te da če budno pratiti i aktivno učestvovati u svim aktivnostima vezano za tu problematiku, uz jasnu poruku: “Nijedna MHE se neće izgraditi na rijeci Neretvici!“

Naza Spahić iz Udruženje građana „Za Doljanku”, Jablanica očekuje da premijer i resorni ministri ispoštuju dogovor koji je postignut te da se zaustavi gradnja MHE, te poručuje: “Nećemo odustati od borbe za naše rijeke, za našu Doljanku, pa makar nas to dovelo do međunarodnih sudova”.

Iz “Eko Bistro”, Kruščica, Maida Bilal kao jedna od hrabrih žena Kruščice je naglasila kako iščekuju da Vlada FBiH i resorna ministarstva donesu konačnu zabranu izgradnje MHE na bh. rijekama, te da su solidarni uz komšije i komšinice sa rijeke Ugar sa jedinstvenim stavom – ne damo naše rijeke!

– Došli smo da odamo počast rijeci koja nestaje, isto kao što ćemo i mi nestati, ne budemo li čuvali naše rijeke. Hitno je potrebno da Vlada FBiH poduzme konkretne korake i zaustavi ovaj zločin. Ugar je mogao biti spašen, hitno je da potrebno da spasimo ono što se još uvijek može spasiti – izjavila je Tahira Mika Tibold, predsjednica MZ Kruščica.

Ekološke pravnice Nina Kreševljaković i Emina Veljović poručile su kako će Aarhus centar nastaviti insistirati na ispunjenju cijelog paketa pravnih zahtjeva koje su čuvari rijeka uručili Vladi FBiH za zabranu daljnje gradnje MHE i reviziji svih izdatih dozvola.

Indir Melić, predsjednik Sportskoribolovnog društva Travnik kazao je kako se rijeci Ugar može na licu mjesta vidjeti kako se ponašaju tzv. investitori, kojima je naša država dala dozvolu za gradnju MHE.

Ispred “Zeleni Neretva”, Konjic, Amir Variščić je kazao kako želi vjerovati da je Vlada FBiH suštinski prepoznala problem pošasti MHE, te da želi praviti pozitivne promjene u ovoj oblasti.

Anes Podić iz “Eko akcije”, Sarajevo, je rekao i dalje nema nikakvog pomaka.

– Ugar je nekada bio prelijepa planinska rijeka bogata pastrmkom i mrijestilište mladice. Danas na Ugru ima više malih hidroelektrana nego slobodnih kilometara toka, a nekadašnji revir za mušičarenje koji je posjećivalo na stotine ribolovaca iz zemlje i inostranstva je potpuno pust. Ovdje je potpuno izostavljeno razmatranje kumulativnog uticaja više MHE u nizu koje su od Ugra ostavile potočić – izjavio je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu, Banja Luka.

Lejla Kusturica iz Fondacije Atelje za društvene promjene -ACT podsjetila je kako u BiH više niko ne misli da su MHE dobar i ispravan put korištenja javnog dobra – vode, osim investitora, te da je dosta bogaćenja bogatih na uštrb običnog čovjeka.

– Javnost je protiv ovih projekata. Vlada FBiH je i sama priznala da nema više smisla ići u tom pravcu. Sada je potrebno s riječi preći na djela, stvoriti pravni okvir u kojem gradnja poput ove na Ugru nije više moguća. Zahtijevamo što hitniju obustavu izdavanja okolinskih dozvola i ukidanje poticaja za MHE, te ispunjenja naših ostalih zahtjeva. Apelujemo na Vladu FBiH da krene u realizaciju zahtjeva koje smo im predočili i to što prije, a koje će vodu zaštiti i rijeke spasiti od daljnjeg uništenja – kazala je Kusturica, saopćeno je iz spomenute fondacije.

FENA

Izgradnja MHE Babanovac planirana je na prelijepom području planine Vlašić, na dijelu vodotoka ispod sela Šišava, na području Mjesnih zajednica Šišava i Sažići.

Izdvajanje dijela vode za vlašićke vodovode, ali i sječa šume značajno su umanjili protok rijeke Ugar, a u sušnim ljetnjim mjesecima Ugar više podsjeća na potok.

Da li planini Vlašić, najviše oslonjenom na dalji razvoj i ljetnjeg i zimskog turizma treba privatna minihidroelektrana na području koje je zasigurno bitna tačka budućih turističkih posjeta – prosudite sami. Kako je ljepota ove planinske rijeke već uništena na području Republike Srpske, upravo izgradnjom minihidroelektrana, svakako da bi trebalo zaštititi barem gornji dio njenoga toka.

Bosna i Hercegovina je tokom 2019. godine proizvela ukupno 16.074 GWh, a potrošila svega 12.033 GWh, pa se nikako ne može reći da naša država nema dovoljno električne energije.

Agencija DAN

Obavještenje_javnosti_MHE