Prema riječima očevidaca, nekih 30 centimetara snijega i jak vjetar uzrokovali su probleme i terenskim vozilima, pa su na lice mjesta stigli policijski službenici Policijske stanice Travnik.

Digitalni signal danas je ipak pušten, a uvođenjem sistema na Vlašiću otvoren je put da do kraja godine digitalnim signalom budu obuhvaćene i Zenica, Tuzla te druge regije, čime će Bosna i Hercegovina konačno ući u puni digitalni sistem emitovanja.

Na fotografijama možete vidjeti današnje stanje puta i probleme.

Agencija DAN

Danas, gotovo deset godina kasnije, Paljenik ponovo doživljava obnovu. U toku su radovi na sanaciji antenskog stuba, a na licu mjesta nalazi se specijalna mobilna dizalica kompanije “Inžinjering” iz Jelaha i timovi stručnjaka koji rade na vraćanju vrha konstrukcije. Riječ je o tehnički zahtjevnom zahvatu, budući da se radi na velikoj visini i u planinskim uvjetima, gdje su vremenske prilike često nepredvidive.

Obnova ovog čvorišta ima dvostruki značaj. Prije svega, radi se o ponovnom uspostavljanju stabilne komunikacijske mreže, što je od izuzetne važnosti za telekomunikacije, medijske servise i sigurnosne sisteme. S druge strane, antenski stub Paljenik ima i simboličku vrijednost – on je, zajedno s planinskim vrhovima, činio prepoznatljivu siluetu Vlašića. Njegova sanacija vraća planini stari izgled i podsjeća na važnost ulaganja u infrastrukturu koja služi generacijama.

Prema informacijama s terena, radovi napreduju planiranom dinamikom, a očekuje se da će završetkom projekta relej ponovo biti u punoj funkciji. Stanovnici ovog dijela Srednje Bosne i ljubitelji Vlašića s radošću prate vijesti, jer povratak antenskog stuba na Paljeniku predstavlja još jedan korak u jačanju veze između tradicije, modernih tehnologija i prirodnog bogatstva kojim ova planina obiluje.

Agencija DAN

Jutros se on zadržao na višim dijelovima Vlašića, od prevoja Galica prema Paljeniku.

Jutrošnje fotografije sa Galice dostavio nam je naš Elvin Đonlić “Jaro”.

Agencija DAN

U fotogaleriji koju su nam dostavili članovi ovog društva osjetite dio atmosfere sa uspona.

Agencija DAN

”Ni sam ne znam koliko smo puta odgodili odlazak na Vlašić. Sve isplaniramo, i onda iz nekog razloga uvijek završimo na nekoj drugoj planini. Ovaj put nismo imali izbora. Za ovaj vikend je bio zakazan zbor vodiča Planinarskog saveza BiH, na koji smo trebali doći. Doduše, opet smo bili prisiljeni propustiti subotu,kao prvi dan i pojavili smo se u nedjelju ujutro.

Morali smo ustati prilično rano. Iz Sarajeva smo krenuli nešto iza 5, još uvijek nije bilo ni svanulo. Put do Galice nam se nekako odužio, ali na svu sreću bio je očišćen i nije bilo nikakvih problema.

Pri izlasku iz auta dočekalo nas je preljepo Vlašićko jutro. Malo prohladno i vjetrovito tako da smo se morali dobro utopliti. Kroz oblake se mjestimično ukazivalo i plavo nebo. Vrijeme bi nas trebalo poslužiti, jer je kiša najavljena tek za kasno popdne.

Naša prva stanica je bio dom na Devečanima, gdje smo se trebali naći sa kolegama koji su tu stigli dan ranije. Trudili smo se koliko god smo mogli da hodamo što bliže grebenu, jer se sa njega pružao divan pogled na dolinu prema Travniku. Snijeg ispod naših nogu je bio prilično tvrd, tako da nije bilo propadanja. Do doma nam je trebalo oko sat vremena, i onda smo se, poslije kratke pauze svi zajedno uputili prema vrhu. Vjetar se malo pojačao i u naletima je nanosio gustu maglu, tako da se na momente repetitori nisu ni vidjeli. Iz tog razloga se na vrhu nismo dugo zadržavali i poslije par fotografija smo se uputili prema Galici gdje su nam bili parkirani auti.

Ovih osam kilometara, lijepe planinske šetnje nam je stvarno godilo. Fino društvo, ugodan razgovor, kafa u bečkoj kafani u Travniku i uštipci u Vlašičkoj kući su dan učinili idealnim.”

Agencija DAN/planinarenje.ba

Odgovor na ovo pitanje mogu još desetljećima i stoljećima tražiti psiholozi, no jedini pravi odgovor krije se u svakom planinaru osobno. Evo što o tome kažu velikani planinarstva.

‘Ljudi me pitaju: ‘Koja je korist u penjanju na Mount Everest?’, a moj odgovor mora biti: ‘Nema koristi.’ Nema nikakve mogućnosti ikakve koristi. Da, možemo naučiti malo o ponašanju ljudskog tijela na velikim visinama i možda liječnici mogu naša opažanja uzeti u obzir za svrhe avijacije. Ali inače ništa iz toga ne proizlazi. Nećemo donijeti niti jedan komadić zlata ili srebra, dragi kamen niti ugljen ili željezo… Ako ne razumijete da u čovjeku postoji nešto što odgovara na izazov te planine i odlazi joj u susret, da je borba životna borba gore i zauvijek prema gore, onda nećete shvatiti zašto idemo. Ono što dobivamo iz ove avanture je čista sreća. A sreća je, na kraju krajeva, cilj života. Ne živimo da bismo jeli ili zarađivali novac. Jedemo i zarađujemo novac da bismo mogli živjeti. To život znači i to je svrha života.’

George Mallory, britanski planinar koji je 1924. poginuo pri prvom pokušaju osvajanja Everesta
‘Mislim da se uglavnom penjem po planinama jer jako uživam u tome. Nikad ne analiziram previše detaljno te stvari, ali mislim da svi planinari dobiju snažan osjećaj zadovoljstva zbog prelaženja nekog izazova za koji misle da im je vrlo težak ili možda malo opasan.’

Edmund Hillary, prvi osvajač Mount Everesta
‘Sretan je onaj tko, u punoj plimi života, osjeti onaj dio aktivnog okruženja koji najviše želi. U ovim danima prevrata i nasilnih promjena, kad su osnovne vrijednosti današnjice uzaludni i skrhani snovi sutrašnjice, mnogo toga se može reći za filozofiju koja cilja na življenje života u njegovoj punoći kad to prilika pruža. Nekoliko je blaga veće dugotrajne vrijednosti od iskustva života koji je sam po sebi u cijelosti ispunjavajuć. Takve su, na kraju krajeva, jedine stvari koje nam niti jedna sudbina, niti jedna kozmička katastrofa, ne može uskratiti; ništa ne može promijeniti činjenicu da smo za jedan trenutak u vječnosti doista živjeli. ‘

Eric Shipton, Britanac koji je 1931. prvi ispenjao najviši ispenjani vrh u to vrijeme, 7756 metara visoki Kamet
‘Penjanje je opasna i teška stvar za raditi. Penjači ne žele puno govoriti o tome, kažu da se penjemo jer jako uživamo na vrhovima, a oni koji nisu penjači prihvaćaju takav odgovor. Zato što nije moguće da doista shvate zašto netko ide na mjesto gdje smrt vreba na svakom koraku – od manjka kisika, padova, lavina, oluja koje vas otpušu s ruba. Ali iskusni planinari, oni znaju da je pravi osjećaj – nakon što ste se popeli na vrh i vratili se – osjećaj da ste se ponovo rodili. Da ste preživjeli mjesto gdje je preživljavanje ekstremno teško.’

Reinhold Messner, prvi čovjek koji se popeo na Mount Everest bez dodatnog kisika

Na drugu stranu, Babanovac je čitav dan sunčan i temperatura je prilično ugodnih 10 stepeni. Očekujemo prvi ovosezonski snijeg u ski-centru i dalje.

Agencija DAN