Elvedina Muzaferija je u trci Super G-ja startovala s brojem 25. Do cilja je došla s vremenom 1:34.61 i to joj trenutno dovoljno za deveto mjesto.

Treba napomenuti da će iza najbolje bh. skijašice nastupiti još 23 takmičarke i da su određene promjene u pozicijama itekako moguće.

Trenutno je vodeća švicarska skijašica Lara Gut-Behrami s vremenom 1:33.52, a zatim su tu dvije Austrijanke Cornelia Huetter (1:33.64) i Mirjam Puchner (1:33.65).

VlasicLIVE.com

Uposlenici kompanije “Vlašić ski” uložili su maksimalan napor da ski staze budu u što boljem stanju za srijedu i naravno, noćno skijanje.

Trenutna vremenska prognoza nije dobra, kada su skijaški apetiti u pitanju. Kako najavljuje BHMeteo.ba “Početak februara više nalik proljeću. Kako februar bude odmicao i bližio se sredini tako rastu šanse za povratak zime uz više promjenjivog vremena i zahlađenja.“.

1. Skijanje od tijela zahtijeva pokretanje više grupa mišića
2. Skijanje osigurava da ste napolju i pojačano udišete čist planinski zrak
3. Skijanje rezultira pojačano gubljenje kalorija
4. Skijanje je odlična mogućnost za zabavu sa prijateljima i porodicom

Kvalitetnu, provjerenu i servisiranu ski opremu možete iznajmiti na nekoliko lokacija na Vlašiću. Početnicima je na raspolaganju ski traka i staza hotela Sunce, te ski liftovi (vučnice) Babanovac i Markovac. U turističkom centru Eko FIS na raspolaganju je sjedešnica dužine 200 metara.

Skijaške staze ski liftova Babanovac i Markovac pogodne su za napredne početnike i srednje napredne skijaše.

Jednako tako, na Vlašiću svake sezone radi značajan broj učitelja skijanja.

OBAVEZNO od učitelja skijanja zatražite na uvid ATUS legitimaciju, kako bi znali da se radi o edukovanom učitelju skijanja za određeni nivo znanja skijaša.

Naredne padavine očekujemo za nedjelju popodne, a svakako da ćemo vas izvještavati o eventualnom početku rada ski liftova.

Agencija DAN

Ski lift Babanovac jednostavno više nije bio dovoljan da zadovolji potrebu sve većeg broja skijaša koji su dolazili na ovu planinu.

Ljudi Vlašića tada su imali jednog iskrenog prijatelja koji je nalazio način da u Sarajevu podrži sve kvalitetne projekte, a to je bio rahmetli Hamdija Pozderac.

Izabran je ski lift-vučnica italijanske firme Graffer, a za lokaciju su izabrane livade koje se spuštaju prema koritu rijeke Ugar. Tih godina klimatske promjene nisu imale ni približan uticaj kao danas, pa je snijega na toj nadmorskoj visini bilo sasvim dovoljno tokom ski sezone.

Ski lift Ugar bio je kapaciteta 650 skijaša po satu, prilagođen rekreativnim skijašima. Na raspolaganju su bile tri ski staze, a centralna je bila “najozbiljnija” zbog nizbrdice pred završnom padinom.

Najljepša staza ovog ski lifta bila je lijeva, gledano od vrha prema polaznoj stanici, a uživalo se i na desnoj. U podnožju ove prve, na nekih 300 metara od polazne stanice bila je stara crna brvnara oko koje se tokom sunčanih zimskih dana stvaralo pravo skijaško sunčalište.

Izgradnjom ski lifta Markovac napredniji skijaši su došli na svoje: Sa vrha Markovca spuštali su se njegovom centralnom ski stazom, pa dijelom staze Babanovac prema ski liftu Ugar sve do njegovog početka. Bila je to najduža vlašićka ski staza, a nerijetke su bile scene da skijašima kod polazne stanice ski lifta Ugar nestane snage za kočenje, pa su prolijetali u snježnu prtinu u pravcu korita rijeke Ugar, što bi redovno izazivalo smijeh skijaša.

Na Ugru se, kao i na ostalim vlašićkim ski liftovima zaista uživalo, a od četiri ski lifta samo su se Visovi palili za potrebe takmičenja i imali su stazu sa najozbiljnijim nagibom.

Vlašićkim skijašima je ipak u najljepšem sjećanju ostala ta “maratonska” staza sa vrha Markovca do početka Ugra.

Nakon rata, zbog neriješenih imovinskih odnosa zemljišta, ovaj ski lift radio je samo jednu sezonu. Njegove ski staze su u potpunosti zarasle u gustu šumu i oni koji su nekada ovuda skijali teško mogu povjerovati da se nalaze na istom mjestu.

Nedavno su kriminalci autogenim aparatom posijekli stubove ovog ski lifta i odvezli ih negdje na otpad sekundarnih sirovina. Fotografije trenutnog stanja možete pogledati ispod ovog teksta.

Agencija DAN

U povodu 8. marta, Dana žena, sutra (utorak, 8.3.2022. godine) je za sve pripadnice ljepšeg spola na Vlašiću osigurano besplatno skijanje!

Ovo se odnosi na sve skijašice koje će skijati na baby ski liftu hotela Sunce, te ski liftovima Babanovac i Markovac.

Iz kompanije Vlašić ski zaželjeli su sretan 8. mart svim ženama.

Agencija DAN

Skriveno i stidljivo naše planine su im otkrivale svoje veliko bogatstvo.

Negdje u isto vrijeme iz nordijskih zemalja u Sloveniju prodire pravo smučanje.

U Bosni i Hercegovini Dr. Lipovšek piše da je 1929. godine na poziv Lundorfera, koji je živio na Prelivodi iznad Kruševa, brda na sjeveru Vlašića, pravio smučarske izlete. Iako je ovo za dr. Lipovšeka bilo ve­liko otkriće, sasvim je sigurno da su smučari na Vlašić dolazili i prije 1929. godine. Koliko se zna u Travniku je živjela i radila Nela Erijavec, porijekolm Estonka, koja je u ovaj grad početkom 20. stoljeća donijela prve smučke. Ona je često organizovala jednodnevne izlete sa učenicima iz obrtne stolarske zadruge…

Baš prvi tragovi narodnih oblika zimskih sportova, posebno u bosanskohercegovačkim snježnim prostorima upućuju na duboke korijene iz kojih je vremenom izrastala tradicija u bogatim prirodnim uslovima koji vijekovima čovjeku pružaju mogućnost za bavljenje sportovima na snijegu. Zato je i njihova istorija duga “k’o sarajevska zima”.

No, ne treba zaboraviti reći da je jedan od najstarijih rekreativnih spor­tova u Bosni i Hercego­vini upravo liguranje. Teško je reći kada je nastalo. Da li još u davnoj prošlošti, u vremenu Vrhbosne, ili je nešto novijeg datuma. Istoričari nisu otkrili godinu rođenja liguranja, ali je sasvim sigurno da je ono vjekovima bilo prisutno u životu sarajevskih strmih sokaka i u njima odvažnih mladića, koji bi zimi sa okolnih uzvišenja vratolomnom brzinom jurili ka dolini na svojim ligurama, razonode i igre radi.

Skijanja je, kao što kažemo, uvijek bilo. Nosioci aktivnosti su uglavnom bili studenti i đaci koji bi povremeno organizovali propagandna takmičenja. Na nadmetanjima, koja su spontano nastajala, posebno se isticao Ibrahim Pinjo, koji se smatra ne samo prvim skijašem Travnika već i šire. Skijanje je tridesetih godina osvojilo i Nevesinjce. Sniježni obronci Veleža i drugih planina izvukli su iz grada prve skijaše, koji su 1933. godine osnovali prvi ski-klub u Hercegovini.

Iz “Jugoslovenske pošte” se moglo saznati o razvoju skijanja i u Banja Luci i Tuzli. Banjalučki smučarski klub je organizovao i međuklubske trke na Straževici, na koje su bili pozvani klubovi iz Drvara, Oštrelja, Bihaća, Petrinje, Knina i Siska… Kao i u svim većim mjestima i u Tuzli skijaški sport je imao puno pristalica. Ski-sekcija sportskog kluba “Zrinjski” najviše je doprinjela širenju tog sport na tim područjima.

Sasvim prirodno, najintezivnija aktivnost u godinama do početka drugog svjetskog rata odvijala se tamo gdje su korijeni skijaštva bili najzreliji i najzdraviji – u sarajevskom regionu. Svaka zima bila je puna takmičenja.

Tako Ski-klub Sarajevo svoje klupsko prvenstvo održava u Kalinoviku 1935. godine. Kako je godinu dana ranije sagradio svoj dom na Crepoljskom sve je više bilo takmičara koji su novim stazama hitali na takmičenja. U torn domu je i Ministarstvo ftzičkog vaspitanja naroda održalo petnaestodnevni tečaj za skijaške učitelje.

Učesnici tečaja bili su učitelji osnovnih skola iz raznih krajeva zemlje – prisjeća se Drago Cvijetić – Na jednom od ovih tečajeva za skijaške instruktore koji su se održavali na Crepoljskom učestvovao je i Franc Smolej, nekada poznati slovenački trkač, koji je postizao zapažene rezultate i u međunarodnim takmičenjima. Franc Smolej je na ovom tečaju bio radi povoljnih uslova za trening ali i za svoju kondiocionu pripremu. Kasnije, na Svjetskom skijaškom prvenstvu u februaru 1937. godine u Šamoniju je kao član Jugoslovenske reprezentacije zauzeo odlično šesto mjesto u najtežoj skijaškoj disciplini – u trčanju na 50 kilometara. Tada je imao 28 godina i taj njegov uspjeh ocijenjen je kao jedan od najvećih koje je do tada postigao skijaški sport na međunarodnim takmičenjima.

I redovne škole skijanja nastavile su rad. Jednu od najuspješnijih u 1936. godini vodio je Božidar Ilić. Radila je nekoliko mjeseci, sve dok je bilo snijega na Crepoljskom.

U ovoj godini nastavljena su i klupska prvenstva. Jedno od najzanimljivijih organizovala je “Slavija”. U trci na 12 km na terenima Mrtvanja, u konkurenci-ji 10 takmičara, prvo mjesto osvojio je Grujo Samardžić.

Prvi put 1936. godine bosanskohercegovacki takmičari su učestvovali i na prvenstvu države. Na šampionatu u okolini Maribora nastupili su Božidar Ilić, Stjepan Linceder, Grujo Samardžić i Stefan Bek.

Ostalo je zapisano da je 18. januara 1937. godine na Crepoljskom održano i prvenstvo Ski-kluba Sarajevo u smuku. Trinaest takmičara vozilo je na dvije staze u ukupnoj dužini od 2300 metara. Visinska razlika iznosila je 300 metara. Zbog nezgodne krivine poslije samog starta, takmičenje je završilo samo sedam skijaša, a ubjedljivo najbrži je bio Drago Cvijetić sa vremenom 2:28,2. Drugo mjesto pripalo je Viliju Legatu (2:33,4), a trece Aleksandru Trumiću. Sva ova takmičenja ni izdaleka nisu izgledala kao ono koje je ubrzo održano.

Sarajevo je od 13. do 16. februara te 1937. bilo domaćin “Prvom sletu jugoslovenskih smučara“. Zašto baš Sarajevo i zašto baš Jahorina?

Motive Ministarstva fizičkog vaspitanja naroda je teško bilo odgonetnuti. Teško je bilo jer je Ministarstvo u to vrijeme imalo razvijenije i sposobnije skijaške centre za organizovanje Sleta u Sloveniji. Ali se Ministrastvo odlučilo da to bude baš Sarajevo zbog propagande skijaškog sporta i i ljepota ovog grada i Jahorine planine, nadaleko znane i u pjesmama opjevane.

Podsavezu je odluka o održavanju Sleta u Sarajevo i na njemu skijaškog takmičenja za državno i savezno prvenstvo, saopštena tek početkom januara. Vremena za duga razmišljanja i dogovaranja nije bilo. Brzo je formiran Sletski i širi Organizacioni odbor u koji su ušli najpoznatiji sarajevski skijaški radnici. U Ministarstvu je 25. januara održan zajednički sastanak delegata Ministarstva, Saveza, Podsaveza i Sletskog odbora na kome su razmotrena sva pitanja u vezi sa pripremama i održavanjem Sleta. Dogovoreno je da se Slet otvori 13. februara svečanom konferencijom u sarajevskoj Gradskoj vijećnici, da dan kasnije učesnici prodefiluju gradom i krenu na borilišta – na Pale, gdje je trebalo da se održe takmičenja u trčanju na 18 km i skokovima i na Jahorinu gdje će se ogledati najbolji “alpinci” u smuku i slalomu. Na Jahorni je za 16. februar predviđeno i otvaranje skakaonice koju je podigla vojska. Dotad ovako masovnog takmičenja u Jugoslaviji nije bilo.

Počela su i sportska nadmetanja. Trka na 18 kilo­metara protekla je bez većih poteškoća. Pobijedio je Franc Mrak iz “Ilirije” (1:14,44), drugi je bio Gregor Klančnik iz “Mojstrane” (1:15,29), a treci Avgust Jakopić iz “Ljubljane” (1:16,10). U konkurenciji 66 takmičara najuspješniji bosanskohercegovacki skijaš je bio Murat Jazić sa vremenom 1:28,58. Sportska familija Jazić sa nadaleko poznate sarajevske Širokače obilježila godine pred Drugi rat, ali i godine  poslije  njega.  

U  arhivama je  ostalo zabiljezeno:

Travničanin Miroslav Ćiro Blažević, poznati fudbalski trener, na Omladinskom prvenstvu Jugoslavije, kome je Jahorina bila domaćin 1952. osvojio je titulu državnog prvaka u utrci na 6 kilometara u konkurenciji mlađih omladinaca. Bila je to prva titula prvaka Jugoslavije za jednog bosanskohercegovačkog ski­jaša. U istoj trci Fikretu Jaziću, članu Sarajeva, pripala je bronzana medalja.

Zasto ovo spominjemo? Fikret Jazić je još uvijek i poslije 53 godine aktivan. Organizacioni komitet 38. EFNS-a predložio ga je za rukovodica takmičarskog komiteta na Velikom polju na Igmanu. Veliko priznanje za njega, za ukupan bosanskohercegovacki sport ali i veliko priznanje EFNS-u da jedan od velikana bh. skijanja stoji na čelu jednog sport­skog nadmetanja. Ovo su samo neki od historijskih podataka koji govore da skijanje i zimski sportovi u Bosni i Hercegovini uistinu imaju dugu tradiciju, dužu no što i možemo zamisliti…

Sa vremenom skijaši stvaraju skijališta a zatim poz­nate ski centre. Olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine donose procvat zimskog turizma. Tada je izvršena rekonstrukcija i modernizacija postojećih zimskih centara te u funkciju za razvoj zim­skih sportova stavljeno na raspolaganje ukupno 23 velika i mala centra i skijališta. Poznatim dešavanjima 90-tih godina dosta toga je uništeno i devastirano ali posljednjih godina bilježimo nagli razvoj zimskog turizma.

Tekst preuzet  sa: Skijanje.rs / EFNS news No.1 – Septembar 2005.
Sarajevo – Igman 2006.
www.efns.ba
Izdravač: OK 38. EFNS, sarajevo, BiH
38. ENFS 2006 – Evropsko prvenstvo šumara u nordijskim disciplinama
Urednik: Stamenko Fišer

Firma Sportsko rekreacioni centar “Vlašić” bila je državna, a međuopćinski dogovor, koji su tada postigli politički rukovodioci, osiguravao je stalni dotok materijalnih sredstava. Kupljen je i postavljen ski lift Babanovac, tada moderna vučnica, proizvođača Graffer Seggiovie Trento (Italija).

Teško je opisati šta je to tada značilo ovome kraju, prvi pravi ski lift nakon Jahorine dobili su i Travničani, Banjalučani, ali i Splićani i mnogi drugi. Staza je dužine iznad jednog kilometra, a pogodna je nagibom za rekreativce.

Sljedeći ski lift bio je ski lift Ugar. Stubovi se još uvijek nalaze na livadi ispod objekta “Šalak”, a iako je jednu sezonu poslije rata osposobljavan, zbog neriješenih imovinskih odnosa nije više radio. Prije rata, aktuelno rukovodstvo SRC “Vlašić, na čelu sa izuzetno poduzetnim direktorom Đurom Šarićem, upošljavalo je mještane Šišave, vlasnike ovog zemljišta, a firma bi im pomagala i tokom košenja i prijevoza trave pa problema nije bilo. Ugar je imao tri staze, a većina prijeratnih skijaša ih svrstava u tada najljepše, oku ugodne.

Nakon Ugra postavljen je ski lift Markovac, takođe sa tri skijaške staze, a centralna je bila strmija od onih na Babanovcu i Ugru.

Zbog izuzetnog interesa za skijanje na Vlašiću usljedila je nabavka “duplog” ski lifta Babanovac, takođe vučnice kao i svi prethodni, ali sa trostruko većim kapacitetom, jer su se na jednoj strani nalazile hvataljke sa klasičnim “tanjirima”, a na drugoj sidra.

Stari ski lift Babanovac tada je prebačen na lokaciju Visovi u blizini ski lifta Markovac, a koristio se i staza se uređivala uglavnom za skijaška takmičenja, pa su rijetki bili u prilici uživati u njegovim strmim stazama.

Dolaskom rata, svi ski liftovi su potpuno devastirani, motori i reduktori su pokradeni, a sajle su se sjekle i koristile u druge svrhe.

Agencija DAN

Hotel SUNCE na Vlašiću cijelim nizom ugodnih sadržaja osigurat će svojim gostima istinski odmor, nebitno u kojem dijelu godine ili kakvim vremenskim prilikama.

Izuzetna smještajna ponuda, vrhunska kuhinja, sportska dvorana, ali i zatvoreni bazen, sauna i drugi sadržaji osigurat će vam da vaš odmor to bude u pravome smislu te riječi.

U znak zahvalnosti gostima iz Bosne i Hercegovine koji su svojim boravkom u zimskoj sezoni osigurali da ovaj hotel pozitivno posluje, hotel Sunce je spremio odličnu ponudu koja se jednostavno ne odbija.

Više informacija i rezervacije možete dobiti na:

+387 30 541 100

Agencija DAN

Sve staze su uistinu u odličnom stanju, a našu fotogaleriju pogledajte u nastavku.

Agencija DAN

Hana je osvojila novu medalju zauzevši 2. mjesto u kategoriji do 8 godina. Erna Ramić u U16 kategoriji bila je četvrta.

Također, dobar rezultat ostvarila je i Zerina Tenić u kategoriji do 14 godina, koja je na kraju završila na 7. mjestu.

Naida Kahrić svoju odličnu vožnju nije uspjela okruniti medaljom, s obzirom na pad.

U konkurenciji dječaka Tarik i Orhan Pašalić nisu imali sreće, s obzirom na to da im se desio pad i odustajanje.

Agencija DAN

Najbolja potvrda toga su mlade generacije koje na svim takmičenjima osvajaju visoka mjesta, pa i proteklog vikenda na Majnex cupu na Ravnoj Planini.

Hana Tenić, mlada takmičarka Ski kluba Karaula je na ovome takmičenju osvojila drugo mjesto u veleslalomu i donijela srebrnu medalju u svoj Travnik.

Hani, njenoj porodici i trenerima upućujemo najiskrenije čestitke uz iskrenu želju da nastavi sa ovakvim uspjesima i u godinama pred nama.

Agencija DAN

Znatno manja gužva omogućila je skijašima da naprave mnogo više vožnji, pa nisu rijetki oni koji su ipak svratili u pansion Vlašić Ski da se osvježe.

Pogledajte večerašnje fotografije.

Agencija DAN

Poseban je doživljaj svake srijede, petka i subote od 18:30 do 21:30 sati uživati u odlično pripremljenoj padini dužine nešto iznad jednog kilometra, a ni ove zimske sezone nisu rijetki oni koji tih dana stignu iz Sarajeva, Zenice, Travnika, Tuzle, Bihaća.

U našem videu i fotogaleriji pogledajte kako se uživalo sinoć, u srijedu, 27.1.2021. godine, čak i na solidnom minusu koji skijašima i snowboarderima nije predstavljao smetnju.

Agencija DAN

Naša kamera zabilježila je nekoliko lokacija, a u nastavku Vam prepuštamo da pogledate djelić današnje atmosfere.

Agencija DAN

Veliki broj njih koji je večeras posebno zbog ovoga došao na Vlašić dočekala je ski staza uređena odmah poslije dnevnog skijanja. Jednako tako, nakon noćnog smo uočili da se kolone vozila spuštaju prema Travniku. Svakako moramo pohvaliti službe za održavanje puteva jer je put Turbe-Babanovac praktično suh.

Vlašić ovih dana živi punim plućima i sva njegova područja popunjena su ljudima koji znaju da na planini mogu dobiti najviše. Nebitno je da li se radi o Galici, Gostilju ili Babanovcu, svi koriste maksimum od ove planine.

U našoj fotogaleriji pogledajte večerašnji izvještaj sa planine koja ima dušu.

Agencija DAN

Svjedoci smo povreda koje skijaši i borderi nerijetko dožive, a često je razlog tome upravo fizička nepripremljenost.

O samoj pripremi, aktuelnoj situaciji sa virusom, ali i drugim temama razgovarali smo sa Mirzom Adžemovićem, poznatim trenerom i ski instruktorom.

Agencija DAN

Pulmolog iz Denvera, dr. David Beuther, kaže kako ne vjeruje, da i pored optimističnih najava o vakcini, neće doći do rasterećenja ljudi po pitanju opasnosti od zaražavanja u toku trajanja ski sezone.

”Skijanje je nevjerovatno niskorizična aktivnost, i opasnost od zaraze je minimalna”, kaže dr. Darcy Selenke. ”Po prirodi ovog sporta socijalna distanca je normalna stvar i prilično je neizvodivo skijati konstantno na manje od metar udaljenosti između dva skijaša.”

Američki eksperti skijašima predlažu da, prije odlaska na neku planinu, pogledaju koliko je u toj regiji zaraženih, te da biraju manje rizična područja.

Također, preporučuje se distanciranje prilikom rentanja ski opreme, sjedenja u ugostiteljskim objektima i u redovima za ski lift.

Najpoznatiji vlašićki skijaš iznova oduševljava svojim trikovima na ski liftovima Babanovac i Markovac, a danas je odlučio pokazati novi.

Pogledajte video.

Najbolji odmor je spavanje, pošto tijelo u toku noći luči hormon melatonin, pripremajući tijelo za san. Melatonin je hormon koji luči žlijezda smještena u mozgu, a nedostatak hormona uzrokuje neraspoloženje i manjak apetita. Kako biste na prirodan način održali visok nivo melatonina nemojte trenirati prije spavanja, izbjegavajte alkohol a spavaća soba neka vam bude dobro prozračena i zamračena. Poželjno je da iz sobe izbacite televizor, laptop i mobitel u toku noći, kako bi izbjegli zračenje elektromagnetnim valovima koji su uzrok glavobolje i nesanice.

Spavajući provedemo trećinu života, što znači da u godini dana prespavamo četiri mjeseca. Iz tog razloga, za pravi odmor potreban je i revet koji je udoban i sa madracom podupire tijelo prateći pravilnu liniju kičme.

Univerzalni recept za odmor prilikom iscrpnijih sportskih treninga ili u dane skijanja iznosio bi između 8-10 sati kvalitetnog sna. Potrebno je odmoriti jedan dan u sedmici, tri dana zaredom u mjesecu i jedan mjesec godišnje u kontinuitetu.

Izvor: Istina o skijanju/Agencija DAN

Za izbjegavanje prehlade, dehidracije, promrzlina i opekotina na licu, pored osnovnih stvari potrebno je pratiti i druge stvari.

1. Pijte puno vode
2. Koristite hranjive kreme
3. Koristite kreme sa SPF
4. Nosite sunčane naočale
5. Izbjegavajte vruću vodu
6. Koristite tkanine koje ”dišu”

Agencija DAN