Uz podršku UN Women i Evropske unije te u organizaciji Sigurne mreže, asocijacije nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini posvećenih borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, proteklog vikenda je 40 parlamentarki i aktivistkinja za ženska prava razgovaralo o novim zakonskim rješenjima za održivu podršku žrtvama nasilja u porodici u Federaciji BiH, saopćila je Fondacija lokalne demokratije.
Parlamentarke iz različitih političkih stranaka podržale su inicijativu za donošenje novog zakona i naglasile da je neophodno zaštititi svaku ženu žrtvu nasilja, ali i uporedo raditi na prevenciji nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
U okviru regionalnog programa “Provođenje normi, mijenjanje stavova”, koji finansira Evropska unija, UN Women u BiH podržava organizacije civilnog društva, između ostalog u zagovaranju za usklađivanje zakonodavnog okvira i politika za zaštitu od nasilja s međunarodnim standardima o eliminaciji nasilja nad ženama i drugih oblika diskriminacije.
– Budući da su organizacije civilnog društva najčešće one koje pružaju specijaliziranu podršku žrtvama kroz smještaj u sigurne kuće, SOS telefon i besplatnu pravnu pomoć, smatramo da je važno da ta podrška bude sistemska i održiva te da bude jednako dostupna svim žrtvama nasilja bez obzira na to gdje žive. Kvalitetna zakonska rješenja, u skladu s međunarodnim konvencijama, put su ka tome, a politička podrška u dostizanju tih ciljeva je neizostavna za zagovaranje za promjene – kazala je u uvodnom dijelu skupa koordinatorica programa u BiH Erma Mulabdić uime UN Women.
Izvršna direktorica Fondacije lokalne demokratije koja koordinira rad Sigurne mreže BiH Jasmina Mujezinović, istaknula je da zakonski okvir koji je na snazi u FBiH ne obezbjeđuje žrtvama nasilja u porodici jedinstven sistem podrške i zaštite.
Ustvrdila je da je BiH 2013. godine ratificirala Istanbulsku konvenciju, iz čega je proistekla i obaveza usklađivanja relevantnog zakonodavstva u BiH s tom konvencijom.
– Država se obavezala da će za sve žrtve nasilja obezbijediti dostupnost specijaliziranih usluga podrške a to su sigurne kuće, psihosocijalna podrška i tretmani, besplatna pravna pomoć i ekonomsko osnaživanje žrtava nasilja. Također, Konvencija naglašava ulogu i značaj specijaliziranih nevladinih organizacija koje pružaju usluge podrške. Stoga je Sigurna mreža pokrenula inicijativu da u parlamentarnu proceduru uputi nacrt novog zakona, u čemu očekujemo podršku parlamentarki – kazala je Mujezinović.
Viša stručna saradnica za pravne poslove Ministarstva porodice, omladine i sporta Vlade Republike Srpske Natalija Petrić prezentirala je iskustva vezana za pripremu i proces koji je prethodio donošenju Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj, usvojenog krajem oktobra 2019. godine, koji će stupiti na snagu u maju 2020.
– 137 žena u svijetu svakog dana su žrtve nasilja sa smrtnim posljedicama, a počinitelji nasilja su njihovi bivši ili sadašnji partneri. Nasilje u porodici nije privatna stvar, ono je društveni problem i zato očekujemo vaš puni angažman, da unutar svojih političkih stranaka zagovarate i pružite podršku ovom zakonskom rješenju u interesu svih članova našeg društva – kazala je jedna od panelistkinja, bivša parlamentarka Ismeta Dervoz.
Zastupnica u Parlamentu FBiH Alma Kratina izjavila je da postoji dobra volja parlamentarki da podrže novi zakon.
– Zakon može da predloži pojedinac, grupa, klub parlamentarki ili komisija za ravnopravnost spolova. Pri tome moramo imati na umu našu trenutnu situaciju i nekonstituisanje nove vlasti. Postoje svi uvjeti da se klub parlamentarki uskoro formira i da onda imamo mogućnost da taj klub uputi zakon u proceduru. Do tada ćemo nastaviti raditi u ovom ili nekom proširenom sastavu, sa Sigurnom mrežom, na unapređenju prijedloga zakona – kazala je Kratina.
Na potrebnu sinergiju te istovremeno djelovanje s kolegama u Vladi, s ciljem pokretanja inicijative za usvajanje novog zakona, ukazala je zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Kenela Zuko.
– Izuzetno je značajno da su na ovom skupu učestvovale kantonalne zastupnice jer je neohodno usaglasiti stavove na kantonima kroz klubove, kako se ne bi dogodilo da inicijativa koja bude prošla u Predstavničkom domu, ako nije usaglašena, bude odbijena u Domu naroda – zaključila je ona.
Dogovoreno je da naredna sesija, u istom ili proširenom sastavu, bude održana do kraja 2019. godine radi nastavka zajedničkog djelovanja na unapređenju nacrta novog zakona i dogovora o upućivanju u parlamentarnu proceduru.
FENA
